Moderna znanost je potvrdila da je najvažnije pravilo kod prehrane upravo umjerenost. Mediji zadnjih godina puno vremena i prostora posvećuju zdravom i pravilnom načinu prehrane i svjesniji smo toga da smo „ono što jedemo“. Prehrana uvelike utječe na naše zdravstveno stanje, životni vijek i kvalitetu života.
Hipokrat je davno rekao: „Sve pretjerano je suprotno prirodnom“ s čime se u potpunosti slažemo, jer svi mi volimo pretjerati kada je u pitanju fina hrana. No ovo se odnosi na činjenicu da čak i zdrave stvari poput vode, tjelovježbe i spavanja, mogu biti štetne ukoliko se pretjeruje. Ako ste jedan od onih koji pojedu čitavu vrećicu čipsa, a pritom nisu bili gladni, ubrajate se u skupinu neumjerenih u jelu.
Ukoliko želite biti umjereni u vašoj prehrani važno je da osluškujete svoje tijelo i njegove potrebe i naučite neke od trikova kako jesti umjereno. Redovni obroci, čaša vode ili čaja prije obroka, te smijanje samo su neki od trikova koji pomažu pri sagorijevanju kalorija i učenju kako biti umjeren u načinu ishrane.
U našem tijelu se sintetiziraju mnogi hranjivi sastojci, a oni koji se ne mogu sintetizirati trebamo u organizam unositi hranom. Tu ubrajamo bjelančevine, masti i ulja, te minerale i vitamine. Loša prehrana nastaje ili zbog pretjerane uhranjenosti ili zbog pothranjenosti, a oba stanja predstavljaju neravnotežu između tjelesnih potreba i unosa hranjivih tvari.
Pothranjenost nastaje zbog slabog ili nedovoljnog unosa bitnih hranjivih tvari, zbog velike potrošnje hranjivih tvari u tijelu ili zbog nekih mogućih većih problema poput zatajenja bubrega, prekomjernog znojenja, proljeva ili neke vrste krvarenja.
Pretjerana uhranjenost je višak bitnih, ali i onih drugih dodatnih tvari u organizmu koji nastaju zbog prekomjernog jedenja i slabe fizičke aktivnosti.
Potreba za hranjivim tvarima odnosno količinama hranjivih tvari ovisi i o životnoj dobi u kojoj se nalazimo. Primjerice u ranom djetinjstvu, u razdoblju rasta ili tijekom trudnoće tijelo treba više hranjivih tvari nego u starosti kada su nutritivne potrebe puno manje. U starosti je smanjena sposobnost apsorbiranja hranjivih tvari u organizmu. „Neka tvoja hrana bude tvoj lijek“ još je jedna Hipokratova teza prema kojoj trebate temeljiti svoju prehranu. Svježa neprerađena hrana, šareno povrće, te izbjegavanje šećera smatra se zdravom i umjerenom prehranom koja je primarni oblik liječenja, a osigurava zdraviji i dulji život.
Mediteranska prehrana prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, svrstava se među tri najzdravije vrste prehrane na svijetu. Namirnice od kojih se sastoji mediteranska prehrana su riba, voće, agrumi, povrće, malo mesa- najčešće piletina, maslinovo ulje te čaša vina dnevno. Takva prehrana u umjerenim količinama uz malo tjelesne aktivnosti ključna je za sprječavanje bolesti suvremenog čovjeka te održavanje vitalnosti i dobrog zdravlja.
