S obzirom na velike klimatske promjene u posljednjih nekoliko desetljeća, pažnju je potrebno usmjeriti na njihov utjecaj na zdravlje. Značajan korak u prevenciji brojnih akutnih i kroničnih oboljenja jest prilagodba načina života vremenskim prilikama, stoga nas ne čudi činjenica da mediji zajedno s vremenskom prognozom prenose i biometeorološku prognozu. Bioprognoza vremena opisuje trenutne meteorološke situacije, ali i najavljuje vremenske „neprilike“ koje mogu nepovoljno utjecati na ljudsko zdravlje u sljedećih nekoliko dana.
Većina ljudi reagira na nepovoljne vremenske uvjete, posebno ako su u pitanju sparina ili izrazito niske temperature, a kod nekih od njih pojavljuju se jače tegobe ili se pogoršavaju simptome bolesti od kojih pate. Ove osobe nazivamo meteoropatima, a sve ih je više, statistike kažu da je gotovo svaka treća osoba danas meteoropat.
Meteoropatija ukazuje na reakcije i zdravstvene simptome koji se pojavljuju uslijed promjene meteoroloških faktora, a oni podrazumijevaju temperaturu, vlažnost zraka, vjetar, atmosferski tlak i brojne druge čimbenike. Ljudski organizam reagira na sve vremenske promjene i meteorološke faktore, stoga nekima to uzrokuje velike tegobe. Utječe im na zdravlje, ponašanje, raspoloženje, a ponekad i na pamćenje ili sjećanje.
Meteoropatske tegobe manje su izražene kod zdravih i mlađih ljudi, dok kronični bolesnici i stariji trebaju poseban tretman, a ponekad i hospitalizaciju. Tegobe se javljaju najčešće prije ili poslije većih vremenskih promjena. Kako je već spomenuto, u skupini meteoropata najviše je kroničnih bolesnika i starijih osoba, no sve češće među njima pronalazimo žene u menopauzi i djecu.
Kod mladih i zdravih ljudi najčešće su tegobe umor, promjene raspoloženja, glavobolja, bolovi na području starih ozljeda, vrtoglavica te smanjena koncentracija. Kod starijih osoba i kroničnih bolesnika tegobe su znatno jače izražene i pogoršavaju im se simptomi osnovnih bolesti tako da se:
kod srčanih bolesnika i pušača povećava učestalost moždanih i srčanih udara;
kod osoba s oboljenjima respiratornoga trakta povećava se učestalost pojave astme te upale pluća;
kod osoba koje imaju kamenac u bubrezima ili žuči dolazi do češćih žučnih ili bubrežnih napada.
Osim utjecaja na raspoloženje i ponašanje, znanstvenici navode i sve češće poremećaje spavanja, migrene, glavobolje, mučnine, a za neka stanja uzrokovana vremenskim promjenama postoji i znanstveno objašnjenje. Meteoropati mogu doživjeti i napadaje panike ili se u njima mogu stvoriti simptomi opsesivno-kompulzivnih poremećaja te se stoga osjećaju kao da su „na rubu“. Takvi osjećaji depresije i tjeskobe, osobito za vrijeme južine, opasni su za psihičke bolesnike te se dovode u vezu s povećanim brojem samoubojstava.
Kao mjeru prevencije farmaceuti savjetuju ne pretjerivati s lijekovima te ih ni u kom slučaju nije preporučljivo uzimati na „svoju ruku“. Preporučuje se boravak u prirodi ili u dobro osvjetljenim prostorijama, ukoliko nemate priliku provesti vrijeme na svježemu zraku, a pomaže i fizička aktivnost te unos dovoljne količine vitamina i tekućine u organizam. Izbjegavajte unos alkoholnih pića koja povisuju tjelesnu temperaturu i uzrokuju gubitak tekućine iz tijela. Ako se ne znate suočiti s poteškoćama koje nepovoljne vremenske prilike donose, konzultirajte se s Vašim liječnikom ili se obratite našim ljekarnicima, oni će zasigurno imati korisne savjete za Vas.
